Tokom minule godine odjeknula je vest da je grupa američkih istraživača uspešno stvorila čoveko – svinjski embrion. Odmah zatim se u etičkim krugovima povela diskusija povodom moralnog statusa koji bi trebalo biti dat ovom polu ljudskom, odnosno, polu životinjskom biću.
Oksfordski etičar Julian Savulescu primećuje da bi čoveko – svinjska himera, osim što bi bila sposobna da oseća bol, ona bi potencijalno mogla imati više kognitivne kao i socijalne sposobnosti:
“Svaka čoveko – svinjska himera bi trebalo biti procenjena prema kriterijumima ličnosti… Ukoliko postoji šansa da ovaj životni oblik može da doživi bol, ili možda nije u stanju za društvenu interakciju, što mi ne znamo, onda bi je trebalo tretirati kao da oseća bol i pod pretpostavkom da ima problem sa društvenim prilagođavanjem. Stoga, ukoliko se pretpostavlja da postoji viša kognitivna sposobnost onda se “ono” treba tretirati kao da je ima”.
S druge strane, bioetičar Insoo Hyun je kritički nastrojen prema ideji u kojoj je himera personalizovana:
“Potpuno je nejasno kakve bi nove vrste psiholoških karakteristika mogle da se razviju i na taj način uzdignu moralni status životinja iznad naučnih istraživanja. Ukoliko bi do toga došlo upotreba naučnih istraživanja, na kojima se ona trenutno nalaze, ne bi bila moralno prihvatljiva. Jedina karakteristika koja bi se mogla kvalifikovati za podizanje moralnosti je pojava samosvesti kakvu poseduje čovek, a koja je definisana kao egzistencijalna svest, dakle sa verovanjima i ličnim mentalnim iskustvima, ali pre svega, zabrinutost za sebe kao prolaznog. Ali ipak, ovakva jedinstvena psihološka karakteristika se verovatno nikad neće razviti u mozgu čoveko – svinjske himere”.
Neuronaučnica Lori Matthews smatra da bi ovakva etička pitanja trebalo stavljati u kontekst “zloupotreba prava životinja”:
“Bavljenje istraživanjima o himerama doprinosi još snažnijim etičkim pitanjima koja su povezana sa već postojećim problemima u vezi sa pravima životinja. Na desetine miliona životinja svake godine je razboljeno, povređeno, genetski modifikovano i ubijeno u biomedicinskim laboratorijama. Iako je dokazano da neke životinje imaju viši stupanj svesti, tj. da su emocionalno i kognitivno složenije nego što se ranije mislilo, trend njihovog mučenja u ime nauke se i dalje nastavlja. To dovodi do zaključka da je moralna granica odavno pređena”.
priredila Natalija Remenjak
preuzeto sa BioEdge