Kembridž radna grupa za bioetičku edukaciju u Srbiji osnovana je pri Centru za bioetičke studije sa ciljem da okupi vodeće stručnjake iz oblasti filozofije, medicine, biologije, sociologije, prava i drugih disciplina, a koji će svojim radom dati doprinos bioetičkoj edukaciji i bioetičkim istraživanjima u Srbiji. Kembridž radnu grupu sponzoriše Cambridge University Press.

Kembridž radna grupa za bioetičku edukaciju u Srbiji sa Upravnim odborom i Sekretarijatom zvanično je konstituisana pri Centru za bioetičke studije. Vojin Rakić rukovodi Kembridž radnom grupom.

Cilj Radne grupe je da unapredi obrazovanje i podstakne bioetička istraživanja u Srbiji. Sedište Kembridž Radne grupe nalazi se u Centru za bioetičke studije, gde se održavaju sastanci u cilju kreiranja radne politike i planiranja projekata. Aktivnosti Radne grupe uključuju organizaciju i izvođenje nastave u akademskim institucijama, organizovanje konferencija, seminara i radionica, organizovanje kurseva za članove etičkih odbora, organizovanje i izvođenje etičke edukacije za zdravstvene radnike, organizovanje edukacijskih programa za širu javnost, razvoj projekata, kao i istraživanja u oblasti bioetike. Neke aktivnosti unutar Radne grupe bivaju uobličene i prezentovane kroz publikacije istraživačkog i edukativnog materijala u oblasti bioetike.

Članovi upravnog odbora:


Violeta Be
širević je redovni profesor na Pravnom falkultetu Univerziteta Union u Beogradu. Magistrirala je i doktorirala na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti, a usavršavala se i na pravnim fakultetima Univerziteta Njujork, Univerziteta Džordž Vašington i Univerziteta Brigam Jang u SAD, kao i na Institutu Aser u Hagu. Dobitnica je Fulbrajtove stipendije i Global Research Fellow 2012-2013 na Pravnom fakultetu Univerziteta Njujork (NYU School of Law). Profesorka Beširević je član upravnog odbora Evropske organizacije za javno pravo i stalni naučni savetnik Centra za etiku i pravo u biomedicini (CELAB) Centralnoevropskog univerziteta.

Autorka je radova objavljenih na srpskom i engleskom jeziku u oblasti bioetike, uporednog ustavnog prava, ljudskih prava i međunarodnog krivičnog prava, među kojima su: knjiga – Euthanasia: Legal Principles and Policy Choices(European Press Academic Publishing, 2006); poglavlje (sa J. Sandor et al.) Organ Trafficking, Organ Trade. Recommendations for a more Nuanced Legal Policy, u: The EULOD Project: Living Organ Donation in Europe: Results and Recommendations, Ambagtsheer, F., Weimar, W., eds. (Pabst Science Publishers, 2013), pp. 147-174; i članak End-of-Life Care in XXI Century: Advance Directives in Universal Rights Discourse, (2010), 24 Bioethics 3 (Oxford: Blackwell Publishing Ltd.), pp. 105-112, koji se od 2010 nalazi među 5 najčitanijih članaka na websajtu Bioethics – vodećeg svetskog časopisa u oblasti bioetike.


Vojin Rakić
, redovni professor i naučni savetnik, direktor je Centra za bioetičke studije i Sekcije za Srbiju UNESCO-ove katedre za bioetiku. Predsednik je Radne grupe Univerziteta u Kembridžu za bioetičku edukaciju u Srbiji. Član je Upravnog odbora Odeljenja za istraživanje UNESCO-ove katedre za bioetiku na Univerzitetu u Haifi. Šef je UNESCO Katedre za bioetiku za Srednju i Istočnu Evropu. Radi na Institutu društvenih nauka u Beogradu. Diplomirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, magistrirao na Fakultetu za Evropske studije Centralnog evropskog univerziteta u Pragu, kao i na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Rutgers u SAD-u. Doktorirao je na istom fakultetu 1998. godine. Od 1999. do 2001. godine bio je viši naučni saradnik i vanredni profesor Centra za politike visokog obrazovanja na Fakultetu za javnu upravu Univerziteta Twente u Holandiji. Od 2001. do 2003. radio je kao savetnik Ujedinjenih nacija u Vladi Republike Srbije. Od 2003. radi kao profesor univerziteta. Bavi se prevashodno bioetikom i političkom filozofijom. Objavio je i uredio više monografija na engleskom i srpskom jeziku (poslednje u izdanju Routledge), kao i brojne članke u međunarodnim i domaćim naučnim časopisima (najnoviji u Journal of Medical Ethics, American Journal of Bioethics, Cambridge Quarterly of Health Caare Ethics i American Journal of Bioethics: Neuroscience). Rakić rukovodi potprojektom “Bioetički aspekti: moralno prihvatljivo u biotehnološki i društveno mogućem”. Ovaj potprojekat se realizuje u okviru šireg projekta “Retke bolesti: molekularna patofiziologija, dijagnostički i terapijski modaliteti i socijalni, etički i pravni aspekti”, a koji finansira Ministarstvo prosvete i nauke u projektnom ciklusu 2011-2014.


Milan M. Ćirković 
je naučni savetnik Astronomske opservatorije u Beogradu (Srbija),vanredni profesor na Departmanu za fiziku Univerziteta u Novom Sadu (Srbija) i istraživački saradnik Instituta za budućnost čovečanstva pri Filozofskom fakultetu Oksfordskog univerziteta (Velika Britanija). Član je Centra za bioetičke studije. Odbranio je doktorat iz fizike na Državnom univerzitetu Njujorka u Stoni Bruku (SAD)2000. godine, gde je prethodno magistrirao iz geo-nauka 1995. godine. Njegovi glavni istraživački interesi su u oblastima astrobiologije (Galaktička nastanjiva zona, SETI),analize rizika (globalni katastrofički rizici, epistemologija rizika)i filozofije nauke (antropička načela, filozofija fizike, studije budućnosti). Ko-uredio je antologiju Global Catastrophic Risks (Oxford University Press, Oxford, 2008), koja je pozitivno ocenjena i predstavljena u brojnim svetskim naučnim glasilima, uključujući Nature Science. Autor je prvog udžbenika iz vangalaktičke astronomije na južnoslovenskim jezicima(Uvod u vangalaktičku astronomiju, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, 2008). Objavio je do sada 3 monografije (najnovija je The Astrobiological Landscape, Cambridge University Press, Cambridge, 2012) i oko 200 naučnih, stručnih i preglednih radova u istraživačkim časopisima i zbornicima, kao i preko 100 popularno-naučnih i novinskih tekstova. Preveo više naučno-popularnih knjiga, uključujući naslove Ričarda Fajnmena i ser Rodžera Penrouza.


Vladan Čokić 
je viši naučni saradnik na Institutu za medicinska istraživanja, Univerziteta u Beogradu. Od 1999. do 2004. je bio na poslediplomskom usavršavanju u Nacionalnim institutima za zdravlje (NIH, NIDDK) u Bethesda-i, SAD, iz čega je proistekla njegova magistratura na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Doktorirao je takođe na Medicinskom fakultetu u Beogradu gde je u okviru translacionog istraživanja imao saradnju sa Odeljenjem za gensku terapiju pri Zavodu za hranu i lekove u Bethesda-i, SAD. Specijalizirao je internu medicinu na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Dr Vladan Čokić je bio učesnik međunarodnog evropskog projekta VI okvirnog programa FP6 (2006-2009): Health improvement in Serbia through reinforcement of biomedical science and technology. Rukovodilac je naučnog projekta koji finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije u projektnom ciklusu 2011-2015. Dr Vladan Čokić je takođe saradnik na bilateralnom SCOPES projektu sa Švajcarskom (2014-2016): Determination of the mutational landscape and clonal architecture and its application in angiogenesis and thrombosis of MPN patients. Predsednik je Etičkog odbora Instituta za medicinska istraživanja od 2012 godine. Član je Evropskog udruženja hematologa od 2009. Njegovi radovi, od međunarodnog značaja, su do sada citirani preko 500 puta u vodećim međunarodnim časopisima.


Valentina D. Marinković 
je rođena u Leskovcu. Diplomirala, magistrirala i doktorirala je na Farmaceutskom fakultetu, Univerziteta u Beogradu, oblasti farmaceutska hemija.  Specijalistički ispit iz ispitivanja I kontrole lekova položila je takođe na Farmaceutskom fakultetu u Beogradu.
Valentina Marinković je profesionalnu karijeru gradila u dva pravca- akademskom I radom u praksi. Zvanje vanrednog profesora je stekla na Tehnološkom fakultetu u Leskovcu, Univerziteta u Nišu, dok je svoje praktično iskustvo utemeljila u Farmaceutsko-hemijskojindustriji Zdravlje- Leskovac, gde je bila na rukovodećim funkcijama kvaliteta, više od 17 godina.
Objavila je više od 120 publikacija u naučnoj i stručnoj literaturi. Rukovodilac je više kurseva kontinuirane edukacije farmaceuta i član je član je evropskih i svetskih udruženja za kvalitet.
Zamenik je predsednika Jedinstvenog udruženja za kvalitet Srbije (JUSK) od 2009. godine.
Trenutno se nalazi na poziciji Regionalnog direktora kvaliteta za Zapadni Balkan multinacionalne farmaceutske kompanije ALVOGEN. Docent je na Farmaceutskom fakultetu, Univerziteta u Beogradu, na katedri za socijalnu farmaciju i farmaceutsko zakonodavstvo.


Dr. med. Maja Pantović je rođena 1983, u Kragujevcu, gde je 2008. g. i diplomirala na Medicinskom fakultetu kao student generacije. Edukaciju iz kliničkih predmeta na osnovnim studijama medicine obavila je na Fakultetu za medicinu i hirurgiju Univerziteta u Udinama, Italija. Kao stipendista tog fakulteta učestvovala je 2006. g. i na Međunarodnoj školi za bioetiku Karlovog univerziteta (Prag).

Maja Pantović radi na Klinici za psihijatriju Kliničkog centra Srbije od 2008. Njena klinička i istraživačka interesovanja usmerena su ka neuroimunologiji i mogućoj ulozi citokina i adhezionih molekula u etiopatogeneze shizofrenije i bipolarnog poremećaja. Član je Istraživačke grupe Evropske federacije specijalizanata psihijatrije kao i Radne grupe za istraživanja Evropske psihijatrijske asocijacije – komitet mladih psihijatara (EuropeanPsychiatricAssociation – EarlyCareerPsychiatrists’ CommitteeEPAECPC). Autor/koautor je 44 naučna rada. Dobitnik je nagrade EPAEarlyCareerPsychiatristsScholarshipProgramme kao jedan od pet najperspektivnijih mladih psihijatara u Evropi u 2012. godini.


Jasmina Arsić
 sekretar je Kembridž radne grupe za bioetičku edukaciju u Srbiji. Osnovne studije farmacije, akademske specijalističke studije iz Farmaceutskog menadžmenta i marketinga i zdravstvenu specijalizaciju iz oblasti Socijalne farmacije završila je na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Na doktorskом je programu iz oblasti Istorija i filozofija prirodnih nauka i tehnologija na Univerzitetu u Beogradu. Od 2015. godine angažovana je u svojstvu predavača na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta Privredna akademija u Novom Sadu.

Oblasti interesovanja Jasmine Arsić u istraživačkom radu su: socijalna farmacija i bihejvioralni aspekti farmaceutske prakse, farmaceutska etika, razvoj etičkih i drugih kompetencija za farmaceutsku praksu, multidisciplinarno proučavanje istorije i filozofije nauke i tehnologije, istorija farmacije. Član je predsedništva Sekcije za istoriju farmacije Saveza farmaceutskih udruženja Srbije.