Evolucija mozga praćena od tiranosaurusa do savremenih vrana
Internacionalni tim evolucionih biologa i paleontologa je rekonstruisao evoluciju mozga ptica koristeći obiman skup podataka o veličinama mozga od dinosaurusa, izumrlih ptica kao što je Arheopteriks i Velika Njorka, i savremenih ptica.
Studija koja je objavljena u žurnalu Current Biology, otkriva da su pre velikog izumiranja krajem Perioda Krede, ptice i ne-leteći dinosaurusi imali sličan odnos veličine mozga. Nakon izumiranja, razlika u odnosu mozak-telo je dramatično pomerena time što su neke vrste ptica prošle kroz ekstremno prilagođavanje da bi nastanile ekološki prostor koji su zauzimale izumrle vrste.
„Jedno od velikih iznenađenja je bilo to da se odabiranje malih tela ispostavilo kao veliki faktor u evoluciji ptica sa velikim mozgom.“, kaže Dr Daniel Ksepka, kurator Nauke u okviru Brus Muzeja i glavni autor studije. „Mnoge uspešne familije ptica su razvile proporcionalno velike mozgove smanjenjem na manje veličine tela dok su im veličine mozga ostale nalik onima koje su imali njihovi preci sa većim telima.“
Da bi razumeli kako su se mozgovi ptica promenili, tim sačinjen od 37 naučnika je koristio podatke CT skenera da naprave endokaste (modele mozgova na osnovu oblika šupljine lobanje) stotine ptica i dinosaurusa, koje su potom ujedinili sa postojećim velikim skupom podataka mera mozgova od savremenih ptica. Oni su zatim analizirali alometriju mozak-telo: vezu između veličine mozga i veličine tela.
„Ne postoji jasna razlika između mozgova naprednih dinosaurusa i primitivnih ptica“, napominje koautor Dr Ejmi Balanof sa Univerziteta Džon Hopkins. „Ptice kao što su emui i golubovi imaju istu veličinu mozga koje biste očekivali kod teropod dinosaurusa iste veličine tela, i zapravo neke vrste kao što je moa imaju manje mozgove nego što je očekivano.“
Dve grupe ptica sa zaista izuzetnim veličinama mozga su evoluirale relativno nedavno: papagaji i korvidi (vrane, gavrani, i njima srodne ptice). Ove ptice pokazuju ogroman kognitivni kapacitet, uključujući sposobnost da koriste alat i jezik, kao i pamćenje ljudskih lica. Nova studija pokazuje da se kod papagaja i vrana veoma brzo razvijao mozak što im je možda pomoglo da dostignu tako proporcionalno velike veličine mozga.
„Nekoliko grupa ptica pokazuju iznad prosečne nivoe evolucije mozga i tela“, dopunjuje koautor Dr N. Adam Smit sa Muzeja Geologije Kembel pri Univerzitetu Klemson. „Ali vrane se zaista ističu – one nadmašuju sve druge ptice. Naši rezultati nagoveštavaju da je reći nekome da ima „ptičiji mozak“ zapravo naročiti kompliment!“
„Vrane su hominini carstva ptica“, kaže koautor Dr Džeroen Smaers sa Univerziteta Stoni Bruk. „Kao i naši preci, one su razvile proporcionalno krupne mozgove uvećavajući i veličinu tela i veličinu mozga istovremeno, s tim da se rast veličine mozga dešavao čak i brže.“
Priredila: Natalija Marjanović
Izvor: BioEdge