Daniela Mohazab nije znala šta da očekuje na prvom ginekološkom pregledu 2016. godine. Studentkinja Univerziteta Južne Kalifornije, tada stara 19 godina, bila je iznenađena kada joj je lekar nekoliko minuta pregledao vaginu bez rukavica, ali pretpostavila je da je to uobičajen postupak.
Tek dve godine kasnije, kada je pročitala o navodnom seksualnom zlostavljanju dr. Džordža Tindala nad studentima Univerziteta Južne Kalifornije, shvatila da je možda i nju seksualno zlostavljao.
Vođeni pričama kao što je Mohazabina, članovi Skupštine Kalifornije, Ian Kalderon i Koti Petri-Noris, predložili su predlog zakona kojim se zahteva od lekara da pacijentima pred prvi ginekološki pregled daju pamflet o tome kako pregledi treba da se izvode i telefonski broj ako žele da nešto loše prijave državnom lekarskom odboru. Lekari će se suočiti sa novčanom kaznom ako ne prikupe potpise pacijenta čime bi potvrdili da su pacijenti primili pamflet.
Mohazab je izjavila da bi joj pamflet neizmerno pomogao.
“Dao bi ljudima odgovor o tome šta je ispravno ili pogrešno”, rekao je stanovnik Los Anđelesa koji sada radi u tehničkom održavanju. “Verovao sam svom lekaru, a sada, godinama kasnije, suočavam se sa posledicama toga.”
Prošle godine zakonodavci u Mičigenu predložili su slične zakonske propise kao odgovor na skandal u koji je uključen dr. Lari Nasar, bivši lekar državnog Univerziteta Mičigen i fizijatar gimnastičkog tima Sjedinjenih Američkih Država, koji je proglašen krivim za seksualno zlostavljanje maloletnika i posedovanje dečije pornografije. Nasar je seksualno zlostavljao stotine mladih žena i devojaka pod izgovorom da izvodi fizikalnu terapiju.
Predlog zakona, koji nije uspeo, stvorio bi standardizovani obrazac pristanka za staratelje, navodeći osnove kao što je upotreba rukavica, pre nego što bi maloletnik mogao da prođe bilo koji tretman koji uključuje vaginalnu ili analnu penetraciju.
Lekari su snažno uzdrmani ovim računima u obe države, najviše zbog zahteva za potpisima.
Istraživači medicine kažu da su to mere koje su deo šireg nacionalnog pomaka u odnosu lekar-pacijent. Dinamika stare škole, u kojoj se lekar gleda kao krajnji autoritet, ustupa se drugoj perspektivi: lekari se mogu ispitivati i pacijenti imaju pravo na razgovor ako se osećaju nelagodno.
Osim Tindala i Nasara, od 2014. godine izašlo je na videlo nekoliko snažnih seksualnih skandala sa nedoličnim ponašanjem, uključujući slučajeve na prestižnim univerzitetima i bolnicama kao što su Univerzitet u Kaliforniji, bolnica Džon Hopins i Univerzitet u Ohaju. U svim slučajevima, lekari se optužuju da su koristili svoja medicinska ovlašćenja za viktimizaciju stotina – a u slučaju Džon Hopkins- hiljade pacijenata.
“Nažalost, previše puta se dogodilo da moramo da zaštitimo ljude od njihovih lekara”, rekla je Petri-Noris.
Nema dokaza da zakoni o informisanom pristanku sprečavaju seksualno zlostavljanje.
Međutim, ovi bi pamfleti mogli poslati snažnu poruku svim lekarima – uključujući i potencijalne agresore – da će pacijenti biti na oprezu, rekao je Robin Fretvel Vilson, direktor programa zdravstvenog prava i politike Epstajna na Pravnom fakultetu Univerziteta u Ilinoisu.
Gotovo dve decenije Vilson je lobirao državu da donose zakone kojima se zabranjuje karlični pregled na pacijentima pod anestezijom bez prethodnog pristanka – uobičajena praksa u bolnicama koje se bave edukacijom.
“Zaista smo sada osetljivi na to u eri “#MeToo””, rekao je Wilson. “Sada je vreme da možemo da osnažimo pacijente.”
U Kaliforniji, dve moćne grupe lekara, Kalifornijsko lekarsko udruženje i Kalifornijska akademija porodičnih lekara, protive se zahtevu za uvođenje zakona o potpisima, rekavši da će to da optereti lekare dodatnom papirologijom bez sprečavanja kriminala, a žrtva bi mogla da krivi sebe nakon činjenice da nije zaustavila zlostavljanje.
Američki kongres akušera i ginekologa, nacionalna organizacija, takođe je izvagala tu meru, rekavši da se uopšteno protivi bilo kojem predlogu koji određuje način na koji lekari komuniciraju sa svojim pacijentima.
Državna skupština već je odobrila predlog zakona, koji je sada u državnom Senatu. Njegove pristalice uključuju advokate potrošača u Kaliforniji i Medicinski odbor Kalifornije.
Doktorka Đojs Suteđa, ginekolog, zaposlena u Medicinskom centru Univerziteta Kalifornija-Irvine, izjavila je da ju je Tindal zlostavljao dok je bila studentkinja. Na zahtev Kalifornijskog lekarskog udruženja, ona je na raspravi u Senatu u junu iznosila argumente protiv usvajanja zakona o potpisima, rekavši kako bi se žrtve mogle osećati odgovornima za ono što im se dogodilo.
„Da sam potpisala papir sa tvrdnjom da znam sastavne delove normalnog ginekološkog pregleda – da li sam dokument zapravo pročitla ili ne – a ista se stvar dogodila i pored mog potpisivanja obrasca, bilo bi gotovo nemoguće uzdržati se od okrivljivanja same sebe što sam to dopustila “, napisla je Suteđa u pismu zastupnicima.
Zahtev za potpisima u Mičigenu doveo je do ukidanja te odluke.
Lekari su bili zabrinuti da će maloletnici odlučiti da ne traže usluge seksualne zdravstvene zaštite, jer će im prethodno trebati dozvola roditelja ili staratelja, rekao je iz Mičigana, Daire Rendon.
Ali potpis može biti podsticajan pacijentima, tvrdila je Kristi Lič (43), koja je svedočila na istoj raspravi Senata Kalifornije kao i Suteđa.
“Prisiljava agresivnog lekara da svoje bolesne misli drži na distanci”, rekla je.
Kad je Lič pohađala Univerzitet u Kaliforniji, 1998. otišla je u studentski dom zdravlja zbog infekcije. Tokom pregleda Tindal je takođe razgovarao sa njom uvevši je u njen prvi ginekološki pregled, tokom kojeg je gurnuo svoje neobložene prste unutra i iz njene vagine u vremenskom trajanju koje joj se činilo oko pet minuta. Iskustvo je bilo izuzetno bolno, rekla je Lič, ali nije imala pojma da li treba da očekuje nešto drugačije.
Kad je nekoliko godina kasnije imala ginekološki pregled sa drugim lekarom, Lič se iznenadila kada je videla šta je pravilno izveden ginekološki pregled, koji je bio bezbolan i gotov u sekundi. Njeno poverenje u lekare bilo je tako snažno da je rezonovala kako je Tindal morao da joj da strožiji pregled.
“Ljudski je duh snažan i želi da veruje u najbolje u ljudima”, izjavila je Lič. “I tako sam stvarno mislila da se taj temeljni pregled mora raditi samo jednom u par godina.”
Preuzeto sa: BioEdge
Priredila: Jelena Dačić