Studija koja je nastala u saradnji britanskih i gambijskih naučnika pod pokroviteljstvom Medical Detecton Dogs instituta došla je do saznanja da su psi u stanju da čulom njuha detektuju parazit malarije. Psi imaju preosetljive noseve uz pomoć kojih otkrivaju bombe, razne droge i ostale stvari koje ljudi krijumčare u svom prtljagu ili džepovima.
Da li je moguće da mogu da nanjuše i malariju? Ako je odgovor da, kako onda to može biti korisno?
Studija je pokazala da psi mogu precizno da identifikuju čarape koje su preko noći nosila deca koja su zaražena parazitom malarije – čak i kad deca nisu imala groznicu, već neki blaži oblik.
Posmatran zasebno, ovakav rezultat studije ne iznenađuje. Još 2004.godine psi su pokazali da su u mogućnosti da uoče rak bešike u uzorcima urina, rak pluća u uzorcima daha i rak jajnika u uzorcima krvi.
Postoje psi koji su obučeni da svoje vlasnike koji boluju od dijabetesa upozore kada im nivo šećera u krvi drastično opadne, dok vlasnike koji imaju epilepsiju upozore kad su na ivici napada. Neki psi se obučavaju da otkriju Parkinsonovu bolest i to godinama pre pojavljivanja simptoma.
Međutim, to ne znači da će psi zameniti laboratorije. Brzi testovi koji su uz to i jeftini dostupni su više od jedne decenije. Inače broj zaraženih parazitom malarije je 200 miliona ljudi u desetinama zemalja širom sveta svake godine.
Ipak, uprkos tome “psi koji njuškaju malariju” mogu biti veoma korisni.
U nekim zemljama i regijama koje su eliminisale malariju postoje granice od ljudi koji žive u područjima u kojima ova bolest još uvek postoji.
Kada je neko područje blizu suzbijanja malarije, psi bi prolazili kroz sela i “njuškali” ljude koji nisu bolesni ali u svojoj krvi imaju parazit koji bi komarci mogli da prenesu na druge ljude.
Nosevi pasa su 10.000 do 100.000 puta osetljiviji nego ljudski. Naučnici nisu još uvek sigurni šta tačno psi mirišu, ali je poznato da paraziti malarije proizvode supstance koje se mogu naći u parfemima.
Pretpostavka je da su paraziti malarije razvili sposobnost da izlučuju mirisne hemikalije kako bi privukli komarce. Studija je takođe pokazala da komarci pre grizu ljude koji imaju malariju.
Većina rasa pasa ima dobar njuh, ali što se ovoga tiče najbolje je zadatak poveriti lovačkim psima, takođe i psima koji imaju privržen odnos sa svojim vlasnicima kao što su npr. labradori, retriveri i koker španijeli.
Ova studija je uključivala obuku samo dva psa koja su njuškala tegle koje su u sebi imale mali komad tankih najlonskih čarapa koje su preko noći nosila gambijska deca.
Kada bi psi, retriver Leksi i labrador Sali prepoznali miris, onda bi trebalo da se zaustave pored te tegle i šapom pokažu na nju.
Bili su tačni samo oko 70% kada su prepoznavali čarape od zaražene dece, ali 90% kada je u pitanju davanje lažno pozitivnih rezultata.
Njihova tačnost bi možda bila veća da su okolnosti bile drugačije. Moguće je da su neka deca delila krevet sa zaraženom braćom i sestrama, dok su čarape morale biti skladištene u zamrzivaču godinu dana, koliko je i bilo potrebno da se odobri studija.
C. Fields: “Nikad ne radite sa decom ili životinjama, a ovde je rađeno i sa decom i sa životinjama”.
S obzirom da u Africi ima na milion ljudi koji su muslimanske veroispovesti, a neki od njih izbegavaju pse zato što smatraju da nisu dovoljno čisti, i iz tog razloga izbegavaju da budu nanjušeni.
Međutim, prema Kuranu dozvoljeni su psi u lovačke svrhe, takođe i kao čuvari domova. Nakon razgovora sa gambijskim imamima odobreno je da se psi kreću kroz sela, ali pod uslovom da nose crvene prsluke sa natpisom “Medical Detection”. Jer kada je lokalnom stanovništvu objašnjeno koja je njihova svrha, oni su bili u redu sa tim.
Na pitanje da li su se mogle obučavati neke druge manje, lokalne i jeftinije životinje, npr. afrički gigantski pacov koji su se koristili za otkrivanje kopnenih mina i tuberkuloze. Vrlo je moguće da su se i oni mogli iskoristiti i za tu svrhu, ali činjenica je da bi ljudi rađe u svojim selima i ulicima gledali pse nego pacove.
Priredila: Natalija Remenjak
Preuzeto sa:The New York Times