Loše ili neblagovremeno postavljene dijagnoze od strane lekara uzrok su čak i do 400.000 smrti pacijenata na godišnjem nivou. Istraživanja upućuju na to da bi lekari bili mnogo uspešniji u dijagnostifikovanju problema svojih pacijenata, kada bi obraćali više pažnje na njihove facijalne ekspresije i trudili se da ih što bolje razumeju. Ipak, uvežbavanje ove veštine, uz pomoć trenutno dostupnih sredstava, deluje skoro nemoguće.
U raznim delovima sveta, lekari pri svojim obukama koriste robotske simulatore pacijenata koji dišu, krvare i pokazuju različite reakcije na lekove, ali su, nažalost, statičnog lica i otvorenih usta. Lorel Rajk, sa Univerziteta u Kaliforniji, uz podršku svog tima stručnjaka odlučila je da ovim robotima statičnog lica podari i mogućnost pokazivanja emocija, pre svega bola. Na početku ispitivanja, ovaj tim je na osnovu snimaka ljudi koji pokazuju bes, bol i gađenje, uspeo da odredi 66 tačaka na licu čoveka koje su najznačajnije pri formiranju facijalnih ekspresija. Pomeranjem ovih ključnih tačaka simuliraju se emocije: bol, bes i gađenje. Simulacije su sprovedene na robotu i na virtualnom avataru sa likom poznatog pisca naučne fantastike, Filipa K. Dika. U sledećoj fazi istraživanja, ispitanici su imali zadatak da prepoznaju navedene tri emocije i njihov intenzitet i na robotu i na avataru. Obuhvaćena su ukupno 102 ispitanika, od kojih je polovina zaposlena u zdravstvu. Bol je najpreciznije uočavan na virtualnom avataru od strane ispitanika koji nisu medicinski radnici. Oni su dali čak 83% tačnih odgovora. Ovo istraživanje je ujedno potvrdilo i raniju pretpostavku da zdravstveni radnici imaju tendenciju da potcenjuju intenzitet bola svojih pacijenata. Razvoj robotskih simulatora, čija je svrha da omoguće lekarima sredstva za treniranje opažanja bola, nakon ovih istraživanja se čini još značajnijim.
Rezultati istraživanja i prototip robotskog simulatora pacijenata predstavljen je u martu 2017. godine u Beču. Lorel Rajk i njen tim planiraju da već krajem tekuće godine studentima medicine na Univerzitetu u Kaliforniji omoguće obuku na ovim robotima pri simuliranju različitih situacija. Ako se potvrdi hipoteza da realistične situacije i ekspresivni roboti pozitivno utiču na proces učenja kod studenata medicine, ovaj tip robota će ubrzo naći široku primenu u medicinskim krugovima svih delova sveta.
Priredila: Sanja Dejanović