Švajcarski istraživači u časopisu Life Sciences, Society and Policy predložili su nove zakone o ljudskim pravima, a uzrok tome je ogroman napredak u oblasti neurotehnologije koji dovodi „slobodu uma“ u opasnost.
Oni kao nova ljudska prava predlažu kognitivnu slobodu, mentalnu privatnost, pravo na mentalni integritet, ali i na psihološki kontinuitet.
Jedan od autora, Marselo Jenka (Marcello Ienca) sa Univerziteta u Bazelu, kaže: “Um se smatra poslednjim bedemom lične slobode, ali napredak u neuroinženjeringu, neuroodslikavanju i neurotehnologiji tu slobodu dovode u sumnju. Predložena prava i zakoni treba da ljudima omoguće odbijanje prepuštanja prinudnoj i invazivnoj neurotehnologiji, da zaštite privatnost podataka dobijenih ovakvim postupcima, zajedno sa fizičkim i psihološkim aspektima uma kojima zloupotreba neurotehnologije može naškoditi.”
Neurotehnološka poboljšanja, kakvo je sofisticiranije snimanja aktivnosti mozga ili pak razvoj tehnologije koja omogućava povezivanje mozga i kompjutera, dovode do toga da se tehnologija iz oblasti kliničkog okruženja pomera u domen konzumacije. Upravo tu leži rizik da tehnološka dostignuća budu zloupotrebljena i tako izazovu pretnju ljudskoj slobodi.
Kako se neurotehnologija razvija i postaje sasvim uobičajena, postoji rizik da ta tehnologija bude hakovana i da je neko iskoristi kako bi „prisluškivao“ ili „kontrolisao“ tuđe umove. U budućnosti, BCI (Brain – Computer Interface) može nekom od korisnika naneti ozbiljnu fizičku i psihičku štetu ukoliko bude zloupotrebljen. Takođe je važno razmotriti etička pitanja koja se tiču zaštite podataka koji bivaju omogućeni od strane ovakvih uređaja.
Međunarodni zakoni o ljudskim pravima ne spominju konkretno neuronauke. Međutim, napredak u biomedicini sada je isprepletan sa zakonima, poput onih koji se tiču podataka o ljudskim genima. Autori tvrde da će predstojeća „neurorevolucija“ izazvati rekonceptualizaciju zakona o ljudskim pravima, ili čak formiranje novih.
Marselo Jenka dodaje: “Naučna fantastika nam može pružiti mnogo podataka o potencijalnim tehnološkim pretnjama. Neurotehnologija kao osnova nekada fiktivnih priča danas je u mnogim slučajevima već postala realnost, dok su ostale svakim danom sve bliže i bliže, ili pak postoje u okviru vojske. Mi moramo biti spremni da se suočimo sa uticajem koji će ovakva tehnologija imati na našu ličnu slobodu.”,
Priredila: Aleksandra Milosavljević