Stručnjaci kažu da je izbegavanje bliskih kontakata ključ u usporavanju širenja korona virusa – ali šta ako živite sa nekim ko se ne obazire na mere opreza?
Zvaničnici širom sveta govore da je „društveno distanciranje“ ključ u usporavanju širenja korona virusa. Ali da li to znači da mogu da vam svrate prijatelji, i šta da radite ako živite sa nekim ko se ne obazire na mere opreza? Pitali smo tri stručnjaka za njihova mišljenja.
Koji su najbezbedniji načini da provodimo vreme sa drugima u ovakvom trenutku?
Dr. Tomas Čin-Čia Cai: „Izbegavajte situacije gde su gužve. To ne znači da ljudi treba da idu u samo-izolaciju, osim ako nemaju prave simptome i potrebu za samo-karantinom. U redu je da izađete napolje u šetnju. I dalje možete da kupujete hranu za poneti iz restorana. Ako ste asimptomatični, i dalje možete da održavate vaše porodične odnose kao što biste inače – samo izbegavajte veće grupe. I dalje se samo radi o smanjenju učestalosti međuljudskih odnosa.
Dr. Artur L. Kaplan: „U ovom trenutku, mentalno zdravlje mora da bude na drugom mestu. Ostanite unutra, udaljite se od drugih što možete više, i neka vam hrana bude dostavljena. Svedite na najmanju meru vaše odlaske po lekove ili u prodavnice. Ponesite vaše sredstvo za dezinfekciju ruku i koristite ga stalno. Ne rukujte se. Ne koristite papirni novac. Spremite se da dosta gledate televiziju. Treba da zovete vaše roditelje koji su u izolaciji i tako dalje.“
Da li je bezbedno zvati prijatelje kod sebe?
Dr. Džesika Džastman: „Ako su okupljanja mala, ja ću i dalje reći da je generalno u redu, zavisno od toga ko su pojedinci. CDC smernice za ljude koji žive u izolacionoj oblasti u Nju Rošelu naročito govore o starijim pojedincima sa hroničnim zdravstvenim problemima koji se trude da ograniče sebe na društvena okupljanja sa manje od 10 ljudi. U Austriji (zvaničnici) kažu da ne treba da budete sa više od pet ljudi. Ja iskreno mislim da su ovo brojevi koje su ljudi izvukli ni iz čega, ali ljudima su potrebne smernice.“
Cai: „Pretpotstavljajući da su svi asimptomatični, onda je verovatno bezbedno. Ali unutar ograničenja tog društvenog okupljanja, i dalje održavajte društveno rastojanje. Budite pažljivi sa površinama koje se dodiruju ili su zajedničke. Osigurati da svi peru ruke i brišu površine. Možda da se ne rukujete. I dalje je bitno da se održe društvene veze, ali radite to na promišljen način.“
(U smernicama objavljenim u ponedeljak, vlada Velike Britanije je savetovala protiv dovođenja posetilaca u vaš dom, naročito ako imate više od 70 godina, ako ste trudni ili bolujete od hroničnih bolesti)
Ako se moj cimer ili partner ne pridržava društvenih distanciranja, kako mogu da zaštitim sebe?
Cai: „Preporučio bih da se vi i dalje pridržavate istih principa društvenih rastojanja. Krajnji cilj jeste da se prekine lanac prenošenja. Ako možete da održite vaše rastojanje na nekakav pristojan način, onda i dalje možete ne samo da svedete na najmanju moguću meru rizik za vas već i rizik za prenošenje drugim prijateljima i članovima porodice, u vašem društvenom krugu. Svaki pojedinac ima priliku da prekine transmisiju. Tako da čak i da su drugi oko vas u manje nego idealnim scenarijima društvenih rastojanja, postoji važna pojedinačna odgovornost da učinite koliko možete unutar razumnih ili društvenih ograničenja. “
Kaplan: „Dajte sve od sebe da održite društveno rastojanje. Možda da ne spavate u istom krevetu? Svedite na najmanju moguću meru seksualni kontakt. Ne delite četkice za zube. Trudite se da ne koristite iste stvari. Nemojte da se grlite i ljubite. Treba uvek da koristite dobru higijenu što se tiče kijanja i kašljanja i i dalje perite ruke često. Čistite površine često. Možda ne bi trebalo da delite iste viljuške i noževe ukoliko niste sigurni da su oprane temeljno. Takva vrsta stvari. Možete da povedete razgovor o tome kako biste podelili životni prostor – ali ako oni nisu za to, sklonite se.“
Džastman: „Mislim da moramo da podelimo scenarija na barem dve različite kategorije. Recimo da ste mi vi rekli da je vaš supružnik lekar koji prima pacijente ceo dan. Ako ste mlađi i inače zdravi, mislim da bih vam rekao da se trudite da se ne brinete, da podstičete vašeg supružnika da menja odeću i da se tušira čim uđe kroz vrata. I naravno, držite na oku vašeg supružnika kako biste videli da li počinje da dobija neke simptome, temperaturu ili kašalj, takve stvari. Ako ste neko ko je više ranjiv da dobije opasniji oblik upale pluća usled Covid-19 infekcije, onda bih vam rekao da razmišljate o načinima da se odvojite unutar kuće. Ili možete da odete i ostanete negde kod prijatelja ili člana porodice na neko vreme dok se stvari ne poprave, samo da svedete na najmanju moguću meru rizik po vas? “
„Drugi scenario je onaj u kom vaš cimer ide u barove i teretane. Ako ste neko ko je više podložan riziku, rekao bih vam da možda čak vidite da li imate negde drugde da odete i ostanete na neko vreme. Samo kako biste zaštitili sebe. Uvek možete da probate da razgovarate sa cimerom, da kažete: ej, znaš, osećao bih se mnogo prijatnije da ti ne izlaziš toliko i ne ideš na mesta sa gužvama. Ali mislim da su takvi razgovori teški za vođenje. I mislim da je mnogo lakše da se učine koraci za zaštitu sebe ali koji ne zahtevaju od drugih ljudi da promene svoje ponašanje.“
Kako predlažete da se vodi razgovor o društvenim rastojanjima sa partnerom ili cimerom?
Cai: „Objasnite da je cilj da se smanji rizik od zaraze puno ljudi istovremeno. I da kao pojedinac, možda se čini da imate jako mali učinak u napredovanju Covid-19, ali da vi zapravo imate veoma stvarnu ulogu i veoma važnu ulogu u prekidu prenosa, zato što za svakog pojedinca koji je zaražen, dva do tri druga će biti pogođena. To su dve ili tri voljene osobe ili prijatelja kojima potencijalno možete da sprečite da se zaraze. “
– Dr. Artur L. Kaplan je profesor i osnivač Jedinice za Medicinsku Etiku u NYU Školi Medicine.
– Dr. Tomas Čin-Čia Cai je hirurg i istraživač zdravstvenih pozornosti u Brighamu i Ženskoj Bolnici i Harvard TH Čan Školi Javnog Zdravlja
– Dr. Džesika Džastman je profesor i lekar u Jedinici Infektivnih Bolesti u Kolumbija Univerzitetu Irving medicinskog Centra
Priredila: Natalija Marjanović
Izvor: The Guardian