Nedavni potez giganta iz sfere društvenih mreža- Instagrama, da sakrije broj lajkova za neke korisnike, naučnici smatraju dobrim potezom u cilju ublažavanja psiholoških tegoba vezanih za korišćenje društvenih mreža.
Mnogi smatraju da to može otkloniti napetost i toksičnost u percepciji, posebno među mlađim korisnicima, da je broj lajkova na instagramu pokazatelj sopstvene vrednosti.
Istraživanje pokazuje da neki mladi korisnici instagrama osećaju neuspeh i nepopularnost kada njihove objave ne dobiju mnogo lajkova.
Promena znači da korisnici instagrama i dalje mogu da vide broj lajkova svojih objava, ali ne i drugih.
Smanjanje psihološkog stresa
Direktor Instagrama, 8. novembra, Adam Moseri najavio je tu promenu, ističući da je motiv za to zaštita mentalnog zdravlja i dobrobit korisnika.
„Mi ćemo donositi odluke koje štete poslovanju, ako pomažu dobrobiti i zdravlju ljudi“, rekao je Moseri kada je to na Wired25, konferenciji koja je fokusirana na „iskustva i priče o budučnosti i upotrebu tehnologije za dobro“.
Instagram je prvo testirao skrivanje lajkova u Kanadi, zatim u Brazilu, Irskoj, Novom Zelandu, Italiji i Japanu, pre nego što je od 8. novembra testirao predstavljanje kod nekih američkih korisnika. Od 2018. godine procenjuje se da 105 miliona Amerikanaca koristi instagram.
Nedavna istraživanja pokazuju da instagram i druge socijalne mreže mogu da imaju pozitivan uticaj na mlade ljude.
Istraživanje iz 2017. koje je radio Univerzitet u Čikagu, u saradnji sa „Associated Press“, pokazalo je da od 790 američkih tinejdžera uzrasta od 13 do 17 godina, 78% tvrdi da im društvene mreže pomažu u održavanju kontakata sa prijateljima, 49% kaže da su više informisani, a 42% kaže da im pomaže u održavanju veza sa porodicom.
Međutim, društvene mreže često utiču na to da se mladi osećaju neadekvatno i manje vredno. U istom istraživanju, 15% ispitanika reklo je da oseća pritisak da uvek prikažu najbolju vrziju sebe, 10% se oseća preopterećeno informacijama, a drugih 9% se oseća preplavljeno i imaju strah od neuklapanja. Istraživanje je takođe pokazalo da se 58% tinejdžera prestalo da koristi bar jednu društvenu mrežu.
Druga istraživanja povezala su korišćenje društvenih mreža u mladosti sa velikim posledicama na mentalno zdravlje, uključujuću anksioznost i depresiju.
Mnogi krive društvene mreže za osećanje izolovanosti među mladim ljudima. Stopa samoubistava se povećala za 30% u poslednjih 30 godina i podaci Nacionalnog istituta za mentalno zdravlje pokazuju da je samoubistvo drugi najveći uzrok smrti među ljudima između 10 i 34 godine.
Nekoliko stručnjaka koje je kontaktirao Medscape Medical News (https://www.medscape.com/) veruje da je ova inicijativa dobar prvi korak u ublažavanju nekih psiholoških problema vezanih za upotrebu socijalnih mreža, ali da treba učiniti više kako bi se osiguralo mentalno zdravlje i dobrobit korisnika.
„Eksperimentisanja sa različitim promenama na platformama društvenih mreža i procena njihovog uticaja na mentalno zdravlje, posebno tinejdžera, mogu biti od koristi“, Vinu Ilakuvan, DrPh, Univerziteta u Vašingtonu, koja je istraživala rizike povezane sa društvenim mražama.
Promene, koje bi se pokazale korisnim za mentalno zdravlje mogle bi da budu implementirane i na druge socijalne mreže, rekla je Ilakuvan. Međutim, volela bi da zna kako Instagram i nezavisni istraživači planiraju da procene kako skrivanje javnih lajkova utiče na stres, depresiju i druge aspekte mentalnog zdravlja.
Vođeni profitom
Pored toga, Ilakuvan je primetila da su lajkovi samo jedan aspekt okruženja društvenih medija.
„Ukupno vreme, provedeno na društvenim mrežama, izloženost oglašavanju, vrsta sadržaja koji vršnjaci dele, komentari drugih i niz drugih faktora takođe mogu negativno doprineti mentalnom stanju.“
Ilakuvan takođe upozorava da se ne pretera sa dobrovoljnim testovima koje sprovode giganti društvenih mreža.
„Na kraju dana ove kompanije su vođene profitom i zarađivaće više novca što duže drže korisnike na svojoj veb lokaciji“, rekla je ona. Ilakuvan bu želela da se uspostave regulative koje bi stvorile zdravije okruženje na društvenim medijima.
„Verovanje onima koji traže profit na ovim platformama, samoregulativama, može nas odvesti daleko“.
Odluka Instagrama mogla bi da smanji anksioznost povezanu sa odobravanjem, koja može u velikoj meri doprineti „digitalnoj opasnosti“, izjavio je Rik Stil, profesor i direktor Kliničkog dečijeg psihološkog programa na Univerzitetu u Kanzasu.
Anksioznost pri odbobravanju je konstantna briga o odgovoru i reakciji drugih ljudi na neku objavu.
Na primer, neki korisnici društvenih mreža će pažljivo da uređuju svoje slike da bi osigurali što veći broj lajkova, dok će drugi da objave sliku u određenom dobu dana, iz istih razloga. Neki će ukloniti sadržaj jer brinu da je objava imala malo lajkova.
Međutim, Stil je napomenuo da će korisnici i dalje moći da vide broj lajkova na svojim objavama, tako da i dalje mogu da vide odobravanje kontenta, što će smanjiti digitalnu anksioznost.
Stil je rekao da je nesvesan da bilo ko ko eksperimentalno testira stepen do koga promena javne vidljivosti lajkova utiče na digitalni stres. Ali konceptualno razlog je da bi smanjivanje javne merljivosti lajkova moglo umanjiti anksioznost.
Konektovani, ali usamljeni
Sue Varma, psihijatar na privatnoj klinici i docent na Medicinskom fakultetu njujorškog univerziteta, slaže se da bi trebalo da bude još istraživanja.
„Potrebno je da se nastavi konverzacija, da se prati statistika istraživanja o karakteristikama toga šta najviše utiče na anskioznost kod ljudi, a zatim da se urade longitudinalni rezultati studija“.
Za Varmu, promena na instagramu pokazuje da akteri pokušavaju da budu odgovorni, međutim poput Ilakuvane, ona želi da više društvenih platformi sledi primer Instagrama.
Varma je rekla da i sama oseća pritisak da bude u toku na društvenim mrežama. Napomenula je da društveni mediji mogu biti veoma izazovni za odrasle, ali da je još veći izazov za mlade.
Mozak adolescenata se još uvek razvija, kao i njihov osećaj identiteta i suočavaju se sa bezbroj društvenih, akademskih i seksualnih pritisaka, rekla je Varma.
„Tinejdžeri ne bi trebalo da brinu o svojoj vrednosti u stvarnom svetu ili u sajber prostoru. Neka društveni mediji budu mesto za izražavanje, kreativnost i povezivanje, ne za takmičenje“, rekla je Varma.
Međutim, konkurencija je upravo ono što podstiče neke društvene mreže. Korisnici broj pratilaca i lajkova uzimaju kao indikator toga koliko je neko relevantan.
Opcija lajk postavlja mozak u stanje narkomana, zavisnog od društvenih mreža, ljudi žude za njima i uspostavljaju kontrolu nad ljudskim životima.
Dok su poređenja u društvu uvek postojala, internet ovaj fenomen diže na viši nivo.
Socijalni mediji takođe utiču na odnose. Današnji tinejdžeri su konstantno na društvenim mrežama i kao rezultat toga gube se prilike za razvijanje važnih veština za život.
Očigledno je paradoksalno što smo povezani više nego ikada pre, a ipak usamljeni, rekla je Varma.
Priredila: Aleksandra Erić
Izvor: Medscape