Naslov na stranicama Annals of Internal Medicine bio je neodoljiv klik-mamac “Slepilo uzrokovano nezdravom ishranom”. Bilo je to samo pismo u kome se izveštava o stanju jednog “ekstremnog probirjivca” ali je objavljeno širom sveta.
Otkad je krenuo u srednju školu, tinejdžer je konzumirao isključivo pomfrit, grickalice, beli hleb i nešto prerađene svinjetine. U vreme kada je pacijentu dijagnostifikovano stanje u očnoj bolnici u Bristolu, imao je trajno oštećenje vida. Prema saopštenju za javnost, “Dalja ispitivanja pokazala su da pacijent ima deficijent vitamina B12, nizak nivo bakra i selena, visok nivo cinka, izrazito smanjen nivo vitamina D i smanjenu mineralnu gustinu kostiju.“
Bio je to kec na deset svake zabrinute majke i doktora. . Prepuna kutija pomfrita nalazila se na skoro svim člancima u medijima.
Ali, kako je Gary Schwitzer, iz HealthNewsReview.org, istakao, ovo je bio samo još jedan primer loših odnosa sa javnošću koji se sukobljavaju sa lošim izveštavanjem. Ovo nije bila „studija“, već samo jedan jedini slučaj.
Pitao je doktorku Chioma Ihekweazu, eksperta u zdravstvenoj komunikaciji, koja je rekla:
„Ova uspostavljena veza je osetljiva jer pacijent nije vodio evidenciju o ishrani. Istraživači su svoje dijagnoze uspostavili na osnovu pacijentovog opisa tipa hrane koju je jeo proteklih nekoliko godina. Izveštaj o ishrani je potpuno nepouzdan kada se pitaju ljudi šta su jeli tokom prethodna dva, tri dana, a da ne pričamo o nekoliko prethodnih godina.
Takođe, ekološki i ostali životni faktori koji su mogli da učestvuju u gubljenju vida kod pacijenta, nisu bili ni pomenuti. Autori su objavili u izveštaju da je pacijent negirao bilo kakvo konzumiranje alkohola, duvana ili droga, međutim tinejdžeri nisu uvek pričljivi kada se radi o supstancama koje uzimaju, posebno u prisustvu svojih roditelja.
Ono što nam preostaje jeste poseban dramatični primer posledica siromašne ishrane zasnovane na samo jednom pacijentu, i mnogo spekulacija.“
Dakle, dramatična priča jeste samo anegdota – nije upozorenje za cunami slepih “ekstremnih probirljivaca“. Novinari koji pišu o zdravlju imaju običaj da veruju da jedna lasta ne čini proleće. Pametno je biti skeptičan kada ti “prodaju“ čudotvorne lekove – ili apokaliptične katastrofe.
Preuzeto sa: BioEdge