Prezentacija knjige Veselina Mitrovića
10. april 2013.

Moderator: Vojin Rakić
Učesnici:
Marija Bogdanović
Jovan Babić
Nada Sekulić
Veselin Mitrović

Apstrakt
Nagli razvoj biomedicinske nauke i tehnologije od sredine XX veka pokrenuo je nova moralna i društvena pitanja koja proizilaze iz načina upotrebe ovih dostignuća na zdravim ljudima. U cilju razumevanja posledica takvih promena u knjizi je analizirana upotreba novihbio-tehnologija (Human enhancement technologies – HET), u svrhe „poboljšanja“ (enhancement) zdravih ljudi.
U prvom delu knjige analizirane su pro et contra argumentacije tri idejno teorijske struje; transhumanistička,čiji se predstavniciotvoreno zalažu za prakse genetskih, protetičkih i kognitivnih poboljšanja ljudske vrste-prelazak iz humanog u posthumano društvo; biokonzervativistička, čiji predstavnici pretnju vide u narušavanju ljudskog dostojanstva, mešanju u «poslove boga» i promeni prirode ljudskog bića;predstavnici struje srednjeg stanovištasmatraju da opasnosti leže u dijalektici odnosa „kapitalizma i medicine“. Autori srednje struje pristupačnost i upotrebu bio-tehnologije, posmatraju kao izvesni resurs u osvajanju boljih društvenih pozicija.
Analizirajući argumente i stanovišta između navedenih struja u knjizi se uočava nadolazeća potreba istraživača da se fokusiraju i na istraživanja instrumenata moralnog poboljšanja. Tako na primer kritička analiza stavova Nikolasa Ejgara razotkriva važnost gađenja prema određenim akcijama u preventivi i zaštiti ljudskog života, te odbacuje Ejgarovo poistovećivanje sposobnosti gađenja i moralne odvratnosti. Demitologizacija takozvanog moralnog gađenja danas posebno dobija na značaju u debatama o moralnom poboljšanju i instrumentima kojima bi se sprečilo masovno uništenje ljudske vrste. Pored toga analiza Savuleskovih stavova, najavljuje njegovu, ličnu, moralnu tranziciju od moralne obaveze poboljšanja potomstva uz pomoć genetskog inženjeringa do obaveze moralnog poboljšanja ljudi koji bi mogli zloupotrebiti nove tehnologije.
U drugom delu analizirani su tehnologije poboljšanja, koje dolaze iz nekoliko naučnih oblasti, primenjuju se kako u telu tako i van tela korisnika. Takva analiza je stvorila mogućnost kretanja duž naučno-tehnološke ose, ali i uvid u etiku ciljeva i međustanja unutar samih tehnologija.
Poboljšanje kvaliteta života, koje se ogleda i u njegovom produženju se gotovo neupitno prihvata kao jedna od vrhovnih društvenih vrednosti, te je u trećem delu bilo potrebno analizirati i socio-kulturne posledice takvih intervencija.

Biografija
Dr Veselin Mitrović radi kao naučni saradnik na Institutu za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Uključen je u istraživački projekt o reproduktivnim pravima žene i bavi se pitanjem genetskog inženjeringa i veštačke oplodnje.
Pored toga sarađivao je na sledećim kursevima Odeljenja za sociologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu: Postmodernizam i savremena antropologija, Sociologija kulture, Sociologija masovne kulture,  Tradicionalno i moderno u kulturi , i na kursu Odeljenja za filozofiju: Bioetika
U doktorskoj tezi „Društveni aspekti “poboljšanja“ ljudskih bića u okviru novih biotehnoloških istraživanja“ (2011) se problematizuju društveni aspekti genetskih intervencija i moguće posledice naučno zasnovanih genetičkih intervencija u razvijenim društvima.  Ovi problemi otvaraju pitanja ne etičke upotrebe različitih oblika novih tehnologija poboljšanja.  Pored toga  otvaraju se  pitanja poput, odnosa  etike, tehnologije i društvenih vrednosti; autentičnosti i identiteta; dijalektika odnosa između medicine i kapitalizma itd.
Pored knjige Iskorak bioetike, Veselin Mitrović je objavio i nekoliko članaka u naučnim časopisima i učestvovao na brojnim domaćim i međunarodnim naučnim skupovima koji se bave relevantnim temama; upotrebom biomedicinskih intervencija na zdravim ljudima u cilju stvaranja poboljšane vrste.