Aleksandar Damjanović
17.april 2013.
Apstrakt
Filozofski odgovor na pitanje o opravdanosti samoubistva se kreće između voluntarizma i dogmatskih teorija u čijoj je osnovi religijska zabrana. U predavanju se razmatra i prevencija suicida zasnovana na klasifikaciji suicida kao autonomnog i ne-autonomnog čina. Autor razmatra fenomen paternalizma sa njegovim etičkim konsekvencama kao jedan od mogućih pristupa prevenciji suicida.U radu se razmatraju i razliciti aspekti , tretmana i postvencije suicida a daje se i nacrt definicije filozofskog samoubistva. Takodje se diskutuje o operacionalnim kriterijumima na osnovu kojih bi mogli da definisemo filozofsko samoubistvo kao klinicki entitet. Autor ilustruje svoje predavanje nizom primera iz književnosti, filozofije i umetnosti koji su mu pomogli da konstruiše koncept filozofskog samoubistva.
Ključne reči: suicid, filozofija, prevencija
Biografija
Prof. dr Aleksandar Damjanović je vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu na predmetu Psihijatrija. Aktivni je član Srpskog lekarskog društva (SLD), Udruženja psihijatara Srbije, predsednik je psihijatrijske sekcije SLD-a, član je Republičke agencije za lekove, uredništva časopisa Engrami, Bioetičkog društva Srbije i član je Udruženja književnika Srbije. Bio je član Republičke potkomisije za izbor lekova na pozitivnu listu iz oblasti CNS-a u periodu 2002 – 2005, i član Republičke komisije za procenu arteficijelnih prekida poodmaklih trudnoća u periodu 2000 – 2010. Do sada objavio preko 200 bibliografskih jedinica u zemlji i inostranstvu. Štampane su mu sledeće knjige: Metateorijski psihijatrijski ogledi (2004), Psiho i pato-biografije – konstrukcija, rekonstrukcija ili dekonstrukcija ličnosti (2005), Rastuća senka tame – vivisekcija psiholoških motiva horor žanra u filmu i literaturi(2006), Psihološke i filozofske mrvice, Vodič kroz apokalipsu (2008), O duši i telu (2012), a Delirijum i njegov Božji izaslanik mu je prva knjiga poezije (2009).